Neprestano slušamo o nužnosti izolacije postojećih i novih objekata. Znate li kakve koristi izolacija donosi stanarima i vlasnicima kuća i zgrada? Odgovor na ovo pitanje u većini slučajeva je: “Da bi troškovi grijanja bili niži.” Je li to doista jedini razlog? Ni izdaleka, razloga je mnogo više:) Pogledajmo ih u nastavku.
UŠTEDA
Uštede su jedan od glavnih razloga zašto se odlučujemo za izoliranje kuće ili zgrade. Uštede ne bilježimo samo na energiji za grijanje; osjetno se može smanjiti i energija za hlađenje objekata ljeti, jer se dobro izolirani objekti zagrijavaju mnogo sporije. Gotovo polovica toplinskih gubitaka kod klasičnih stambenih objekata gubi se preko građevinskih konstrukcija ovojnice zgrade – fasade, krova i podova iznad tla.
U prvom je redu potrebno izvesti kvalitetnu izolaciju vanjskih zidova (fasade). Ugradnjom dostatne debljine izolacijskog materijala i pravilnom izvedbom na taj ćemo način moći potrošnju energije za grijanje smanjiti i do 50%! Dodatnu uštedu od 20% osigurat ćemo izolacijom krova i potkrovlja. Hladan pod vrlo je neugodan za stanovanje, a ukazuje i na prekomjerne toplinske gubitke. Izolacijom poda na tlu toplinske gubitke i potrošnju energije dodatno smanjujemo za 15%. Naravno, stvarne uštede ovise o kompletnoj konstrukciji objekta (kvaliteti stolarije i drugih korištenih materijala) i njegovoj izvedbi.
MUDRA INVESTICIJA
Jedna od rijetkih investicija sa zajamčenim povratom i dugoročnim prinosom je izolacija objekta.
IZOLACIJA KROVA
Primjer izračuna uštede i vremena povrata investicije Kod prosječne veličine obiteljske kuće (korisna površina oko 150,00 m 2 ), u kontinentalnoj Hrvat – skoj, bez toplinske izolacije fasade, površine krova 110,00 m 2 , izoliranog sa svega 5 cm toplin – ske izolacije, potrošnja za grijanje iznosi nešto manje od 5.000 m 3 prirodnog plina godišnje. U slučaju kvalitetne toplinske zaštite sa 28 cm mineralne vune UNIFIT 035 unutar kosog krova, potrošnja pada na oko 4.300 m 3 prirodnog plina. Drugim riječima, radi se o uštedi od 650 m 3 pri – rodnog plina godišnje, odnosno, oko 2.400* kuna uštede po sezoni grijanja samo zbog dodatne izolacije krova.
Cijena dodatne izolacije iznosi 7.500,00* kuna, što znači da se investicija u izolaciju u tom slučaju vraća za 3,2 godine. U nastavku vijeka trajanja objekta investicija u izolaciju kosog krova donosi čistu dobit.
IZOLACIJA FASADE
Primjer izračuna uštede i vremena povrata investicije
Kod prosječne veličine obiteljske kuće (korisna površina = 150,00 m 2 ), u kontinentalnoj Hrvatskoj, bez toplinske izolacije fasade i krova, površine vanjskih zidova od blok-opeke 110,00 m 2 , potrošnja za grijanje iznosi nešto manje od 5.000 m3 prirodnog plina godišnje, dok u slučaju kvalitetne toplinske zaštite vanjskih zidova sa 16 cm mineralne vune FKD-S Thermal, potrošnja pada na oko 2.600 m 3 prirodnog plina. Drugim riječima, radi se o uštedi od gotovo 2.400 m 3 prirodnog plina godišnje, odnosno, oko 8.600* kuna uštede po sezoni grijanja samo zbog dodatne izolacije vanjskih zidova!
UGODAN BORAVAK U PROSTORU
KVALITETA ZRAKA
Mineralna vuna Knauf Insulation ECOSE® Technology ne sadrži fenolformaldehidno vezivo nego vezivo na prirodnoj osnovi, što joj daje poseban pečat održivosti potvrđen brojnim međunarodnim i domaćim certifikatima (Indoor Air Comfort, The Blue Angel, Green Mark).
BUKA
Za sve konstrukcije vrijedi da moraju biti primjereno izolirane ne samo toplinski nego i zvučno. Zvučna izolacija posebno je bitna kod pregradnih zidova i u podnim konstrukcijama. Zvuk se po zgradama može širiti na više načina. Kod podova govorimo o udarnom zvuku. Udarni zvuk uzrokuju različiti udarci u pod, pa i hodanje. Kod loše zvučne izolacije podne konstrukcije prekomjerni udarni zvuk posebno čuju osobe u donjim prostorima, a može se ga čuti po cijeloj zgradi. Vlaknasta struktura mineralnih izolacija vrlo dobro prigušuje buku i udarni zvuk.
OKOLIŠ
S dostatnom i pravilnom izolacijom objekata možemo uštedjeti velike količine energije i bitno pripomoći očuvanju okoliša. Izolacija ovojnice može prepoloviti potrošnju energije za grijanje ili hlađenje. Izolacijom objekata aktivno brinemo o okolišu i smanjujemo njegovo onečišćenje. Smanjenje emisija CO2 također je jedan od ciljeva našeg gospodarstva koji se zasniva na europskoj obvezi da ćemo do 2020. godine smanjiti emisije CO2 za 20%.
OČUVANJE VRIJEDNOSTI ZGRADE
Energetsko stanje zgrade u smislu izolacije i potrošnje energije postaje odlučujuće kod određivanja cijene zgrade. Kupci su svjesni kakva ih investicija čeka prigodom kupnje energetski neobnovljene zgrade i zato će cijene takvih zgrada svakako biti bitno niža. Drugim riječima, kvalitetno izolirana zgrada na tržištu će moći postići bitno višu cijenu. U segmentu vlasnika obiteljskih stambenih zgrada energetska osviještenost već je na zavidno visokoj razini, a slično je i kod etažnih vlasnika višestambenih zgrada. Stanovi u saniranim zgradama uvijek će imati višu cijenu, a godina izgradnje i lokacija ni izdaleka neće biti jedini kriteriji prigodom kupnje. Sve nekretnine na tržištu koje se prodaju i kupuju moraju imati i energetsku iskaznicu.
SIGURNOST
Jadan od najvažnijih aspekta sigurnosti stanovanja u zgradi je požarna sigurnost. Gotovo 90% ukupnog vremena danas provodimo u zgradama i više nego ikad je potrebno da te zgrade budu sigurne za boravak. Požar je uništavajuća vatra koja osim ljudskih žrtava i neposredne materijalne štete predstavlja i veliku opasnost za okolinu. Brojni nekontrolirani procesi u atmosferu ispuštaju otrovne plinove. Uz poznavanje statistike i katastrofalnih posljedica požara, projektanti i investitori su skloniji koristiti negorive izolacijske materijale koji ne potiču širenje požara, a time i dramatično smanjuju posljedice požara te omogućuju sigurnu evakuaciju ljudi i imovine.
Značenje požarne sigurnosti zgrada naglašava i požarno-tehnička regulativa i smjernica koja za određene tipove zgrada zahtijeva obveznu uporabu negorivih materijala. Mineralna vuna Knauf Insulation ima najviši mogući razred odziva na vatru A1 što znači da je materijal u potpunosti negoriv i ne doprinosi razvoju požara!
JAČANJE GOSPODARSTVA I NOVA RADNA MJESTA
Zgrade su najveći potrošači energije, slijede transport i industrija. Smanjenje potrošnje energije zbog izoliranja objekata znači manje potrebe za energentima, manje potrebe za uvozom te manju ovisnost države o stranim dobavljačima.