Spavanje je najljepša stvar na svijetu. Ko ne poznaje osjećaj odmora i smirenosti kada se čovjek dobro odmori, a s druge strane loše raspoloženje, ako ne. Spavanje je apsolutno neophodno za ispravno funkcioniranje tijela i uma. S druge strane, poremećaji spavanja uzrokuju mnoštvo zdravstvenih problema. Umor, razdražljivost i nedostatak koncentracije očite su posljedice, ali debljanje, srčane bolesti i dijabetes također su povezani s poremećajima spavanja i mogu biti opasni po život.
Buđenje i san najjasnija su manifestacija takozvanog “cirkadijanskog ritma”: mnoga živa bića imaju (skoro) 24-satni ritam, koji prati funkcije, procese i mehanizme u tijelu. 2017. godine Nobelova nagrada za medicinu dodijeljena je Jeffreyu C. Hallu, Michaelu Rosbashu i Michaelu W. Youngu, koji su radili na području kronobiologije i bave se pitanjem kako u živim bićima funkcioniše unutrašnji sat. Demonstrirali su molekularne mehanizme voćne muhe koji upravljaju takozvanim cirkadijanskim ritmom. Bitni dio našeg unutrašnjeg sata je svjetlost – tačnije uklapajuća interakcija svjetla i tame. Stabilan ciklus svijetla i tame od presudne je važnosti za zdrav bioritam i našu biološku ravnotežu.
Dnevno svjetlo je fiziološki i psihološki stimulans. Povećava budnost, poboljšava raspoloženje i blagostanje, poboljšava našu produktivnost i sposobnosti učenja. To je ujedno i osnovni pokretač regulacije ritma spavanja i buđenja koju koristi ljudsko tijelo. Odlučujuće za kontrolu unutarnjeg sata su ganglijske stanice u mrežnici oka. Ako se opskrbljuju dovoljnom količinom dnevnog svjetla, unutarnji sat je reguliran. Unutarnja rasvjeta obično iznosi oko 300 luksa. Ako sjedite za prozorom, to je oko 3000 luksa – i čak 10 000 do 100 000 luksa na otvorenom.
Tama kao osnova za odmorni san
Tama je kontra dobrom funkcioniranju unutarnjeg sata i odmornom snu. Poremećaji spavanja čine nas manje produktivnima i negativno utječu na sposobnost koncentracije i pamćenja. Da biste optimalno podržali tijelo tokom spavanja, svjetlo mora ostati vani u večernjim satima, jer signalizira tijelu: Budite budni. Općenito, stručnjaci preporučuju najmračnije moguće okruženje za spavanje. Stoga se pobrinite za dobro zamračenje krovnih prozora, posebno u spavaćoj sobi.
Uvođenje električnog svjetla u 19. stoljeću i posljedično restrukturiranje radnog vremena i duži “radni” dani sve više nas odvajaju od sunčevog 24-satnog ciklusa svijetla-tame. Rezultat je poremećaj u vlastitom unutrašnjem satu, koji poručuje tijelu kada je vrijeme za spavanje ili ponovno ustajanje. Zdravstveni rizici, posebno kod radnika koji rade na smjenama, koji često nisu izloženi dovoljnom dnevnom svjetlu i stalnoj promjeni dnevne rutine su veliki.
Cirkadijanski ritam ima utjecaj na naše tijelo, a ne radi se samo o budnosti ili umoru. Unutrašnji sat štiti nas od nelagode i bolesti, od zdravstvenih rizika i osigurava visoku učinkovitost i dobro raspoloženje. Stoga u svakodnevnom životu trebate obratiti pažnju na dovoljnu opskrbu dnevnom svjetlošću, kao i tamom.